Prehlada ili nešto ozbiljnije? Kako da prepoznate da li je infekcija virusna ili bakterijska?

Sezona prehlada i gripa je u punom jeku, a sa njom dolaze i uobičajene nedoumice: Da li je u pitanju samo prolazna prehlada koju treba „odležati“ ili se radi o nečemu ozbiljnijem što zahteva posetu lekaru i, možda, antibiotike? Ključ za pravilan pristup leži u razlikovanju uzročnika infekcije – da li je u pitanju virusna infekcija ili bakterijska infekcija. U ovom tekstu pokušaćemo da pojasnimo  razliku između virusne infekcije i bakterijske infekcije, daćemo smernice kako ih prepoznati, kada treba posumnjati na nešto ozbiljnije od klasične prehlade i koje korake preduzeti

Šta je virusna infekcija?

Virusna infekcija nastaje kada u naš organizam uđe virus — sitan mikroorganizam koji ne može samostalno da živi, već mora da „napadne“ ćeliju domaćina da bi se umnožio i širio. Virusi se ne smatraju striktno živim organizmima u punom smislu reči, jer nemaju sopstveni metabolički sistem i ne mogu se razmnožavati sami. Oni su kao paraziti koji moraju da uđu u ćelije domaćina i iskoriste njihov ćelijski mehanizam kako bi se umnožili. Virusi uništavaju ćelije u telu, čime nastaju simptomi bolesti.

Kod virusne infekcije, većina puta se radi o klasičnim respiratornim zdravstvenim problemima: kijanje, curenje nosa, kašalj, blago povišena temperatura. Za razliku od bakterija, virusi nisu izlečivi antibioticima u klasičnom smislu — antibiotici deluju na bakterije, ne na viruse.

Karakteristike virusne infekcije:

  • Simptomi se često razvijaju postepeno i traju nekoliko dana, pa se postepeno povlače. U slučaju respiratornih infekcija, često se javlja curenje nosa, začepljenost sinusa, kijanje, blaži kašalj.
  • Terapija se uglavnom sastoji od odmora, dovoljnog unosa tečnosti i ublažavanja simptoma (npr. lekovi protiv bolova i temperature). Savetuje se i da koristite dodatke ishrani koji jačaju imunitet, kako biste pomogli organizmu da se odbrani.
  • Virusi se šire vrlo lako, često kapljično (kada zaražena osoba kašlje ili kiše) ili putem kontaminiranih površina.

Dakle, kada imate osećaj da ste „samo pokupili prehladu“ – curi vam nos, kašljete, osećate se malo malaksalo, temperatura možda 37,5–38 °C – verovatno je u pitanju virusna infekcija.

Kao što smo rekli, antibiotici su potpuno beskorisni protiv virusa, jer oni ne napadaju strukturu virusa. Upotreba antibiotika u slučaju virusne infekcije uništava korisne bakterije u organizmu i doprinosi razvoju rezistentnih sojeva bakterija, što kasnije otežava lečenje pravih bakterijskih infekcija.

Šta je bakterijska infekcija?

Za razliku od virusa, bakterije su jednoćelijski, živi mikroorganizmi. Imaju sopstveni metabolizam, sposobne su da se samostalno razmnožavaju i mogu da žive u različitim okruženjima, pa i u ljudskom organizmu. Znači, bakterijska infekcija nastaje kada se bakterije krenu razmnožavati samostalno, te organizam pokreće imuni odgovor. Bakterijske infekcije zahtevaju drugačiji pristup i često, ali ne uvek, uključuju antibiotike.

Tipične karakteristike bakterijske infekcije:

  • Simptomi mogu biti intenzivniji, s naglim porastom temperature, jačim bolovima, opštom malaksalošću.
  • Može doći do produženja simptoma ili pogoršanja stanja, nakon inicijalne „prehlade“.
  • Bakterijska infekcija se često javlja kao posledica virusne – na primer, nakon preležanog virusa može doći do razvoja bakterijske upale sinusa ili uva.

Bakterijska infekcija se leči antibioticima. Oni napadaju vitalne strukture bakterija i time sprečavaju njihovo razmnožavanje ili ih uništavaju. Odgovarajući antibiotik i dužinu terapije uvek određuje lekar na osnovu kliničkog pregleda i laboratorijskih analiza.

Ključne razlike u simptomima

Simptomi su često slični, ali postoje znakovi koji mogu ukazati na to da li je reč o virusnoj infekciji ili bakterijskoj infekciji. Ovo su ključne razlike u netretiranim simptomima između virusne i bakterijske infekcije.

Kada posetiti lekara i uraditi analize?

Poseta lekaru je neophodna u sledećim situacijama:

 

  1. Visoka temperatura – preko 38°C koja traje duže od 3 dana.
  2. Pogoršanje simptoma nakon početnog poboljšanja (što može ukazivati na sekundarnu bakterijsku infekciju).
  3. Simptomi traju duže od 10-14 dana bez znakova poboljšanja.
  4. Otežano disanje, jak bol u grudima ili ozbiljna dehidratacija.

Lekar će na osnovu kliničkog pregleda i laboratorijskih nalaza (kompletna krvna slika – KKS, C-reaktivni protein – CRP, a po potrebi i bris grla ili nosa) doneti odluku o daljem lečenju.

  • CRP je važan indikator: Niska vrednost (do 10mg/L) obično ukazuje na virusnu infekciju, dok značajno povišene vrednosti (iznad 40-50mg/L) sugerišu bakterijsku infekciju.
  • Krvna slika: Kod bakterijske infekcije često su povišeni leukociti, a kod virusne mogu biti normalni ili sniženi, uz povećan broj limfocita.

U većini slučajeva kada imate simptome poput kijanja, curenja nosa i kašlja – najverovatnije je reč o virusnoj infekciji. U tom slučaju, odmor, povećan unos tečnosti, adekvatna ishrana, dodaci ishrani za jačanje imuniteta kao što je Revita i simptomatska terapija (lečenje koje se fokusira na ublažavanje ili otklanjanje simptoma bolesti, a ne na njen osnovni uzrok) su dovoljni.

Kod bakterijske infekcije simptomi mogu biti intenzivniji, da duže traju, pogoršavaju se, i često je neophodno posegnuti za antibioticima (ali isključivo nakon dijagnoze i saveta lekara).

Nadamo se da smo bar malo razjasnili  razliku između virusne i bakterijske infekcije, kako biste bili  bolje informisani, ali nikako ne treba sami, na svoju ruku, da donosite odluku o uzimanju antibiotika.

IZVORI:

0
    0
    Korpa
    Vaša korpa je praznaVrati se na prodavnicu